Žene u policiji

Cijena: 4 eura 
           

Knjiga autorice Ive Balgač izdana je u nakladi od 800 primjeraka, a nastala je na temelju istraživanja provedenog u prosincu 2013. i siječnju 2014. godine metodom ankete na stratificiranom uzorku (632 policijska službenika MUP-a u Ravnateljstvu policije i 20 policijskih uprava u Hrvatskoj). Ova knjiga prvi put sustavno i na egzaktan način otvara temu rodne osjetljivosti policijske prakse u Hrvatskoj, odnosno pitanje statusa žena u hrvatskoj policiji.

Knjiga u izdanju Ministarstva unutarnjih poslova izdana je u nakladi od 800 primjeraka, a nastala je na temelju istraživanja provedenog u prosincu 2013. i siječnju 2014. godine metodom ankete na stratificiranom uzorku (632 policijskih službenika MUP-a u Ravnateljstvu policije i 20 policijskih uprava u Hrvatskoj).

Državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova Lidija Pelivan Stipetić je rekla kako je u Ministarstvu unutarnjih poslova zaposleno 3.618 policijskih službenica ili 17,81 posto od ukupnog broja policijskih službenika.
- Od toga je na rukovodećim mjestima policijskih službenika 438 žena. Udio žena među polaznicima obrazovanja odraslih za zanimanje policajac se već nekoliko godina kreće od 16 do 18 posto - rekla je državna tajnica. Dodala je kako je u knjizi istaknuto da se broj žena u policijskim organizacijama povećava što vrijedi i za Hrvatsku, ali da su žene još uvijek značajno podzastupljene.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić je istaknula Rezoluciju UN-a iz 2000. godine „Žene, mir i sigurnost“ koja između ostalog, govori vrlo važnoj ulozi žena u mirovnih misijama
- Nema dobre mirovne misije ako u joj nema žena koje mijenjaju percepciju lokalnog stanovništva u pogledu mirovnjaka koji djeluju u toj zajednici i podižu ugled misije - rekla je pravobraniteljica Ljubičić.
Rekla je kako nažalost najviše pritužbi za spolno uznemiravanje dolazi iz sustava vojske i policije koji su rješavani medijacijom. Također napomenula ja da kad se radi o spolnom zlostavljanu na poslu dolazi do povećanog broja bolovanja i negativne radne okoline.

Recenzentica knjige Irena Cajner Mraović je rekla kako ova knjiga prvi put sustavno i na egzaktan način, otvara temu rodne osjetljivosti policijske prakse u Hrvatskoj, odnosno, pitanje statusa žena u hrvatskoj policiji.

Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti je istaknuo kako su istraživanja pokazala kako je povjerenje građana u institucije vrlo visoko, ali kad se radi o ženama u policiji da tu vladaju stereotipovi.

Načelnica Policijske uprave primorsko-goranske Senka Šubat, koja je trenutno najviše pozicionirana žena u hrvatskoj policiji, rekla je kako ženama nikada nije lako uskladiti obiteljski i profesionalni život.
- Znam to iz vlastitog iskustva jer sam prošla taj put, kada sam se kao 19-godišnjakinja zaposlila u policiji i prošla svoj put od službenice na šalteru, rađanja dvoje djece, napornog rada i učenja, stjecanja akademskog obrazovanja, sve uz rad i obitelj - rekla je načelnica Šubat. Istaknula je kako je natječaj za načelnika PU primorsko-goranske bio veliki izazov u njezinoj karijeri jer je to bio prvi natječaj kojem je mogla pristupiti s muškim kolegama te da je bila svjesna da je njezina prijava na natječaj izazvala i podsmjeh mnogih, što do tada nije osjetila u službi.

Autorica knjige Iva Balgač je rekla da nakon što je provela istraživanje i dobila rezultate, zanimalo ju je postoji li za to uporište u teoriji kao i u zakonodavnom okviru.
- Kad se sav materijal sakupio, zaključila sam da bi možda bilo dobro i poželjno sav rad i trud objediniti s ciljem da rezultati i preporuke koje su napravljene na temelju rezultata pomognu svima nama odnosno ovom sustavu koji beskrajno volim da postane još malo bolji. Voljela bih da ovi rezultati i knjiga potaknu širu zajednicu da se i drugi uključe u ovakva istraživanja. Željela bih da više policijskih službenica i službenika postane svjesno ovog područja koje i nije dovoljno istraživano i da moje kolegice policijske službenice postanu snažnije zagovornice svojih prava, ali ne samo zbog vlastite koristi nego prvenstveno koristi sustava kojem mi pripadamo - zaključila je Iva Balgač.

Na promociji je istaknuto kako povijesni ulazak žena u policiju datira od prije 150 godina i veže se uz potrebu postojanja žena koje bi nadgledale žene i djecu u zatvorima, pritvorima i duševnim bolnicama. Prva žena s policijskim ovlastima bila je Alice Stebbins Wells zaposlena u policiji Los Angelesa 1910. godine. Prva policijska službenica u Njemačkoj zaposlena je 1903. godine, u Kanadi 1913. godine, a u Australiji 1915. godine. Prve žene zaposlene u redovima hrvatske policije, koja je tada bila u sastavu savezne policijske organizacije bivše Jugoslavije, bile su Mersija Grujić i Nada Iveković 1970. godine, Drina Drempetić 1973. godine te Stanka Saraja 1976. godine. Od tada do danas integracija žena i njihova zastupljenost u policijskim redovima ide prema naprijed čemu u prilog govore i statistički podaci. U 2009. godini u Ministarstvu unutarnjih poslova je bilo zaposleno 13,5 posto, a 2015. godine 17,6 posto žena.

O istraživanju
Također, na promociji su istaknute i prednosti policijskih službenica do kojih se došlo u istraživanju:

• žene policijske službenice su obrazovanije nego muške kolege te pokazuju superiornije menadžerske vještine
• policijske službenice imaju bolje komunikacijske vještine nego li muškarci,
• policijske službenice su racionalnije i opreznije u svom postupanju, a u konačnici pozitivno utječu na muškarce te kod njih povećavaju ovu tendenciju
• policijski službenici koji sa ženama obavljaju ophodnje manje su agresivni
• građani se manje pritužuju na postupanje žena policijskih službenica
• veći broj žena, policijskih službenica povećat će ugled i imidž policije i unaprijediti njezin odnos sa zajednicom
• žene policijske službenice se manje „upuštaju“ u nedozvoljena ponašanja u službi i izvan službe od muških kolega
• policijske službenice vrlo uspješno postupaju sa žrtvama nasilnih kaznenih djela.

Rezultati istraživanje koje je provela autorica knjige pokazali su da najveću razliku između žena i muškaraca u policiji rade muškarci i to posebno stariji kolege i rukovoditelji. Također, razliku između žena i muškarca rade građani i to prvenstveno muškarci, te u konačnici policijske službenice koje same rade razliku na temelju spola.

Gotovo sve ispitanice smatraju da je prisutno i direktno i indirektno izražavanje negativnih stavova. Pri tome je utvrđeno kako ispitanice direktnim izražavanjem negativnih stavova smatraju omalovažavanje u komunikaciji, nemogućnost napredovanja i formalne prepreke za razvoj karijere, dok indirektnim izražavanjem negativnih stavova prema ženama smatraju protežiranje muškaraca, različite postupke kod raspoređivanja, izolaciju i ogovaranje.

Većina ispitanica drži da ne postoje ograničenja ili slabosti kod žena za policijski posao, dok preostale smatraju da takva ograničenja postoje, ističući nerazmjer fizičke snage odnosu na policijske službenike.

Sve ispitanice smatraju da žene imaju određene prednosti u odnosu na muškarce za policijski posao poput empatije, komunikativnosti, bolje percepcije i intuicije, organizacijskih sposobnosti, privrženosti, upornosti, mogućnosti obavljanja više poslova istovremeno, temeljitost, strpljenja, manja sklonost korupciji, pravednost, praktičnost, odgovornost i drugo.

Na promociji knjige su bili i glavni ravnatelj policije Marko Srdarević, državni tajnik Dario Hrebak, pomoćnici ministra Joško Dorić i Damir Trut, prva generalica u Hrvatske vojske Gordana Garašić, predstavnici ministarstava, agencija, organizacija, udruga i zavoda, policijski časnici za vezu drugih zemalja i mnogi drugi.

Nakon promocije knjige, policijske službenice iz Policijske uprave zagrebačke predstavile su poslove na kojima rade. Jelena Budimir iz VIII. policijske postaje Zagreb radi kao kontakt policajka, a pripadnica je zagrebačkih biciklističkih ophodnji, Marina Krbavčić iz II. Postaje prometne policije Zagreb poslove prometne policije obavlja na motociklu, a Tena Matić pripadnica je zagrebačke Interventne jedinice policije.


O autorici Ivi Balgač

Iva Balgač diplomirala je na Policijskoj akademiji u Zagrebu. U Ministarstvu unutarnjih poslova radi od 2006. godine. Članica je Mreže žena policijskih službenica u Jugoistočnoj Europi (Women Police Officers Network in South East Europe - WPON). Do sada je kao autor ili suautor objavila više znanstvenih i stručnih članaka i priručnika. S engleskog na hrvatski jezik prevela je „Smjernice za rodno osjetljivu policijsku praksu s posebnim osvrtom na privlačenje, odabir i profesionalni razvoj žena u policiji“ u izdanju WPON-a.


Iz recenzije prof. dr. sc. Irena Cajner Mraović

„Rodni aspekti policijske prakse predstavljaju relativno novo istraživačko područje, odnosno potpuno novo kada je u pitanju Hrvatska. Postoje slične publikacije u inozemstvu, no ovaj rad po prvi puta, sustavno i na egzaktan način, otvara temu rodne osjetljivosti policijske prakse u Hrvatskoj, odnosno, pitanje statusa žena u hrvatskoj policiji.
Autorica definira teorijsku pozadinu istraživanja kao Normativni koncept rodne ravnopravnosti u području rada. U kontekstu implikacija rezultata istraživanja za buduću policijsku praksu od velike su važnosti rezultati koji govore u prilog značajnih razlika između skupina policijskih službenika i službenica s obzirom na neka njihova sociodemografska svojstva.
Na temelju teorijske analize teme istraživanja autorica daje, a što je posebno važno u kontekstu budućih istraživanja, opće upute za procjenu rodne ravnopravnosti u policiji. Uz to, s dosta su pažnje u knjizi opisani način i metodologija istraživanja što je korisno za buduća istraživanja u ovom području, odnosno fokus nije stavljen samo na ishod i konačni rezultat istraživanja, već i na proces nastanka rezultata.
Svrha istraživanja postignuta je kroz ono što je najznačajnije za buduću aktivnu politiku u području rodne ravnopravnosti u policiji, a to su konkretne preporuke s jasno definiranim nositeljima aktivnosti i pokazateljima učinkovitosti. Upravo ovaj dio rada upućuje na to što dalje s knjigom Žene u policiji - rodni aspekti policijske prakse u Republici Hrvatskoj. Ona prije svega treba biti vodič i usmjerenje svim kreatorima i nositeljima politika u području rodne ravnopravnosti, treba doprinijeti osvještavanju važnosti ovog pitanja, a posebno u onim prepoznatim kritičnim područjima“.

Broj žena u MUP-u RH

• 3618 policijskih službenica ili 17,81 posto od ukupnog broja policijskih službenika
• 438 žena na rukovodećim radnim mjestima policijskih službenika
• 3900 državnih službenica i namještenica ili 79,87 posto od ukupnog broja državnih službenika i namještenika
• 146 žena na rukovodećim radnim mjestima državnih službenika

Knjiga se može kupiti u knjižari Policijske akademije, radnim danom od 7 do 15 sati ili putem internetskog bankarstva.

Radno vrijeme knjižare:

• radnim danom od 7 do 15 sati

Narudžba za knjigu šalje se na:

Zaklada policijske solidarnosti, Ilica 335, 10 000 Zagreb
IBAN: HR0723900011100332922, model: HR00, poziv na broj primatelja: 239000111-00332922
Opis plaćanja: naziv knjige koja se naručuje
Potvrdu o uplati dostaviti na e-mail policijska_zaklada@mup.hr ili faks +385 1 24 26 294
Po primitku uplate knjigu dostavljamo na vašu adresu.